Na željezničkoj stanici u Sutomoru u subotu, 11. maja, oko pola šest, dogodio se incident kada je jedna putnica, kako se sumnja, ispala iz voza, zadobivši pritom teže tjelesne povrede – frakturu lobanje. Kako nezvanično saznajemo, riječ je o državljanki Srbije M.P. iz Beograda, a trenutno se nalazi na liječenju u Kliničkom centru Crne Gore (KCCG).

Iz Željezničkog prevoza Crne Gore za „Dan” je potvrđeno da je došlo do incidenta.

– U subotu, 11. maja, u stanici Sutomore došlo je do vanrednog događaja –incidenta na vozu koji je saobraćao na relaciji Podgorica – Bar. Prilikom otpreme pomenutog voza, dežurni otpravnik vozova, koji je radnik Željezničke infrastrukture Crne Gore, primijetio je žensku osobu da leži na peronu. Prema izjavi otpravnika vozova, otpremanje voza je izvršeno po propisu i otpravnik vozova nije vidio iz kojih kola je osoba izašla jer su sva vrata na vozu prilikom otpreme bila zatvorena. Otpravnik je odmah reagovao tako što je ovoj ženskoj osobi ukazao prvu pomoć, pozvao Hitnu pomoć i policiju. O svemu je istog trenutka obaviješten i šef stanice – navode u Željezničkom prevozu.

Takođe, osoblje Željezničkog prevoza Crne Gore, odnosno, kondukteri i mašinovođa su po propisima ispratili manipulaciju putnika.

– Kao što to nalaže procedura, kondukteri su nakon izlaska i ulaska putnika u voz uredno provjerili i zatvorili vrata na svim kolima, te dali propisani signalni znak otpravniku vozova da može da otpremi voz. Iz tog razloga trenutno nije razjašnjeno kako je došlo do pomenutog incidenta. Željeznički prevoz Crne Gore radi na utvrđivanju činjenica i pojedinosti koje su dovele do ovog događaja – navode u tom preduzeću.

Iz Centra za željeznička istraživanja ranije su u više navrata apelovali na Željezničku infrastrukturu i Željeznički prevoz da se odgovornije odnose prema organizaciji saobraćaja i poboljšanju kvaliteta usluga prevoza putnika i da povedu više brige o bezbjednosti pruge, vozova i infrastrukture. Njihove ranije analize su pokazale da je najveći uzrok svakodnevnog kašnjenja lokalnih i međunarodnih vozova zapravo stanje infrastrukture, kao i nepravilno održavanje i neracionalno korišćenje voznih sredstava.

Iz Centra za željeznička istraživanja su u saopštenjima za javnost navodili da je uočeno veliko zakašnjenje vozova na relaciji Nikšić – Bar – Nikšić koje je uzrokovano, pored nezadovoljavajućeg stanja infrastrukture, kako tvrde u Centru, propustima menadžmenta Željezničkog prevoza kada su u pitanju obrti garnitura i EMV i čekanje na nepotrebnu smjenu voznog osoblja, što utiče na nezadovoljstvo putnika. Takvo stanje infrastrukture, kako navode, uzrokuje intenzivniju promjenu režima rada lokomotiva i elektromotornih vozova i utiče na povećanje broja kvarova vozova u toku vožnje.

Analizirajući uzroke kašnjenja utvrdili su da su zbog ranijih radova na pruzi uvedene privremene lagane vožnje. Svaki voz na relaciji od Bara do Bijelog Polja, poštujući te privremene lagane vožnje, produžavao je vožnju za 24,5 minuta.

M.S.

---

EK primijetila nedostatke
U jednom od izvještaja Evropske komisije konstatovano je da je jedna od ključnih prepreka napretku privrede, pored ekonomskih i političkih, i stanje saobraćajne infrastrukture, koja je zbog nedovoljne i različite regionalne razvijenosti prepoznata kao ograničavajući faktor iako je u poslednjih nekoliko godina dosta urađeno na poboljšanju stanja svih vidova saobraćaja. Posebna slabost sadašnjeg transportnog sistema Crne Gore, kako navode, pored stanja infrastrukture, jeste i nedostatak veza između pomorskog, drumskog i željezničkog saobraćaja, što za posledicu ima glavni transport roba drumom i neiskorišćenost potencijala željeznice i Luke Bar.

– Kako se obim željezničkog transporta može posmatrati kao pokazatelj međunarodne atraktivnosti regiona, kao i njegove tržišne integracije, u interesu je Crne Gore da se taj obim poveća i iskoriste svi uslovi koji to omogućavaju. U prilog ovome ide i povećani trend investiranja u evropski željeznički saobraćaj, po kojem je za rekonstrukciju željezničke infrastrukture Crne Gore, u proteklih nekoliko godina, iz sredstava banaka i IPA fondova izdvojeno oko 125 miliona eura, a iz budžeta 39 miliona, što ukupno iznosi 164 miliona eura – navedeno je u izvještaju.